Želiš promijeniti operativni sistem, stati na kraj korporacijama koje doslovno nadziru svaki klik na računalu , analiziraju te , proučavaju , predaju privatne podatke!
Stari buntovnik u duši ne želim hraniti kapitalističku hobotnicu i daljnji prelazak operativnih sistema u oblak!
Nadogradnje Windowsa su mi cijelo računalo zdrmale i usporile, usred sastanka mi se resetiralo računalo!
Virusi, spamovi ubijaju me i opterećuju sistem!
Pingvin je bolji od prozora!
Samo mi još trebaju inspekcije zbog piratskog operativnog sistema i programa!
Staru kantu želim oživiti!
Slobodni besplatni operativni sistemi i programi su fora-zakon…, podržavam time male ljude kako bi zaradili za život!
…
Ovo su neki od razloga zbog kojih prosječni korisnici žele na računalo instalirati neku distribuciju Linuxa mnogo puta potaknuti iskusnim korisnikom Linuxa ili preporukom neke internet stranice Linux zaljubljenika. Odmah možete od većine dobivene informacije prekrižiti jer nažalost svi oni neobjektivno sagledavaju stvari. Svatko hvali “svog konja za utrku” , u svijetu Linuxa to mnogo puta odlazi u krajnost!
Iskreno i bez uvijanja htio sam sagledati stanje i uputiti nove moguće korisnike Linuxa (izuzimam profesionalce koji većinom znaju što žele i što će dobiti…) odlučio sam jednu popularnu distribuciju istestirati te naglasiti prednost i mane Linuxa.
ODABERI MENE, ODABERI MENE…
Izabrati distribuciju Linuxa u moru izbora je slično biranju kupnje čokolade u trgovačkom centru ili specijaliziranoj trgovini. Ogroman broj distribucija neiskusnog korisnika zbunjuje i plaši, te uslijed želje za nečim novim navodi na pogrešan put. Ovdje neiskusan korisnik se ne treba okrenuti isprobavanju, egzotici nego provjerenim jednostavnim distribucijama koje imaju podršku, stalne nadogradnje i “trgovinu aplikacijama”. Odmah treba naglasiti većina distribucija Linuxa su posve besplatne uz mnoge besplatne programe – to i je bit Linuxa otvoreni software za svakoga!
Moj subjektivni i donekle objektivni izbor pada na ovih pet distribucija :
1. Ubuntu
Sigurno prvi izbor za prosječnog korisnika koji nema previše zahtjeva, već želi ugodno “surfati” netom , obraditi neki dokument u LibreOffice-u, pogledati film, obraditi sliku… Malo glomazniji sistem s više vrsta grafičkih sučelja koji ipak nisu za dosta starija računala.
2. Fedora
Ako ste ljubitelj većih tvrtki i sigurnosti u podršci koje one pružaju onda je Fedora sasvim dobar izbor. Fedora je nekomercijalni nasljednik legendarnog Linuxa Red Hat (bolja verzija je komercijalizirana…) koji je mnoge iskusne “igrače” uveo u svijet Linux nekad davno u “stoljeću sedmom”. Razvijana od starog studija pod paskom ogromne korporacije IBM koji je 2018. godine kupio za 34 milijuna $ nudi prekrasan grafički dizajn , mnogo opcija i za mene nebitnu podršku za AI. Moram naglasiti kako sve oko AI pomoćnika nije uglancano te ima dosta bugova koji se u letu ispravljaju!
3. Linux Mint
Linux Mint kao stari pepermint… Osvježava Linux scenu svojom jednostavnošću , brzinom i stvarno malom gladi za procesorskom moći računala. Ako imate staro računalo ovaj sistem će Vam ga oživiti i dati podršku za današnje moderne preglednike, video kodeke uz gladak i brz rad! Prvi izbor u mom slučaju , naići ćete na brdo preporuka za ovaj Linux i zaista dobre utiske!
4. DeepIn
Na Zapadu se većinom izbjegavaju kineske distribucije Linuxa zbog tipične propagande koja odjekuje od informatičkih portala do YouTube “nezavisnih” influencera. Stvarnost je drugačija, ali vrlo je teško indoktrinirane ljude probuditi , osvijestiti – nešto slično kao i s počecima kineskih mobitela…
DeepIn je stvarno prekrasan Linux koji grafičkim izgledom i funkcionalnošću nadilazi većinu ostalih distribucija. Dobiva plus i od dodatnih programa za spašavanje podataka,vrlo kvalitetne podrške za instaliranje aplikacija i sitnih podešavanja koja se u većini drugih distribucija mogu obaviti samo iz kernela. Normalno to zahtjeva i malo jače računalo , ali daleko je to od potreba koje postavljaju Windowsi 11…
Ono što me je oduševilo je tzv. neprobijanje sustava (Immutable) od 2025 godine. To znači da je osnovni sustav zaštićen od slučajnog oštećenja. Ažuriranja se primjenjuju kao cjelina i ako nešto pođe po zlu, sustav se sam vraća na prijašnje stabilno stanje. Ovo je ogromna prednost za manje iskusne korisnike jer smanjuje šanse da “pokvare” sustav, a 90% korisnika Windowsa nažalost ne prave točku povrata što mnogo puta dovodi do nemogućnosti spašavanja sistema.
5. Steam OS
Među gejming populacijom ovaj sistem je sve više zastupljen s sve većim očekivanjima. Poznata igraća platforma Steam ga sve više dorađuje i sada se može konstatirati : Prve buvice su odavno prevaziđene. Sama instalacija je vrlo jednostavna a rad je u mnogim igrama čak i brži nego na Windowsima. To se može vrlo lako opravdati s istinitim odgovorom Linux puno manje nadgleda korisnika nego Windowsi i ne uzima resurse na razne sistemske gluposti što omogućuje brže izvođenje mnogih igara posebno onih koje su programirane i za Linux!
INSTALACIJA
Moj izbor za testiranje je pao na Linux Mint s XFC grafičkim sučeljem zbog starog računala kojeg sam želio oživit i dati mu eliksir mladosti s kojim će moći sve obavljati bez problema. Sama instalacija je prošla bez ikakvih problema, podrška za hrvatski jezik je izvanredna , a jedna opcija će se mnogim svidjeti. Ako imate instalirane Windowse – Linux Mint će Vam ponuditi je zadržati uz izgradnju dual boot konfiguracije. Izvanredna stvar za one koji vole kombinirati te se igrati na windowsima i brzinu, privatnost linuxa. Ipak u tom slučaju napravite preraspodjelu particija ranije s idejom kako i gdje.
Odluka je ipak pala na skroz čistu instalaciju Linux Minta, a sve možete isprobati prije instalacije! Bit je uočiti što bolje sve prednosti i mane sistema, sukobiti se s istinom nije sve isto…
Instalacija samog sistema Linux Mint je izrazito jednostavna, dopuštam si reći puno jednostavnija od Windowsa uz prepoznate sve drivere za hardver. Neusporedivo s Windowsima 11 koji npr. na laptopima ne prepoznaju WiFi driver a tada kreće veselje posebno za korisnike s manje znanja.
Uz izabranu regiju, vrijeme, postavljenu šifru putem koje ćete pristupati sistemu, odobravati instalacije, nikakve registracije i dodatnih nepotrebnih servisa. Prva poslastica, ništa te ne opterećuje, nikakvi bezvezni prijedlozi, “pomoćnici” se ne pojavljuju. Ta brzina i jednostavnost oduševljava. Nakon instalacije koja dolazi s dobrim dijelom programa koji Vam trebaju normalno morate dodati neke koji život znače u prosječnog korisnika od npr. Stremia (programa za reprodukciju filmova, serija…) , popularnog emulatora Wine za windows igre i programe, do boljih alata za crtanje, obradu PDF-a. Ono što ljuti je nemogućnost biranja gdje će te što instalirati (disk, direktorij…), Linux radi na posve drugom načinu raspodjele datoteka i na to će se ozbiljniji korisnik morati naviknuti!
Većinu poznatijih stvari možete instalirati iz predviđene “trgovine” u kojoj postupak instalacije je vrlo jednostavan. Osobno ne mogu to zvati trgovinom jer kod instaliranja većine programa na Linuxu ne plaćate ništa , osim možda nagrađujete dobar program donacijom! Jedini važniji program koji traži čak i odlazak u famozni Linux kernel u ovo slučaju je wine. Kako ne bih pametovao i davio stavljam izvanredan video s opisom što, kako uraditi , te ispravno podesiti taj emulator za windows programe i igre…
TESTIRANJE
Pokretanje sistema na zastarjeloj konfiguraciji je vrlo brzo. Računalu treba velikih desetak sekundi pripreme kako bi sistem bio spreman i to uz dodatno instalirane aplikacije. Sam rad je gladak čak sa više otvorenih prozora. Poznavajući svoju krš “mašinu” koja bi umrla prilikom dizanja Windows 10 ili 11 s tom količinom programa velika pohvala sistemu. Iglični diskovi koji su na Windowsima u beskraj lupali kao neka ptica kada obrađuje drvo sada su izrazito tihi! Ubrzo shvaćam surovu istinu usporedbom sistema , “prozori” nažalost u pozadini odrađuju mnoge zadatke koji mi uopće nismo dopustili! To ekstremno opterećuje diskove, nekada ram i procesor..!
Internet preglednik koji dolazi s Linux Mintom je Mozilla Firefox danas puno manje zastupljen zbog agresivne kampanje Google Chromea i prijašnjih promašaja. Sam preglednik radi brzo i bez ikakvih rušenja što je nekada bila velika boljka Firefoxa. Ova konfiguracija je glatko vrtjela 1080p video uratke i nosila se s više otvorenih tabova. Ljubitelj sam Yandex internet preglednika, ali njegova podrška na Linuxu je puno slabija, te je Mozilla na Linuxu moja preporuka.
Uz sistem dolazi Libre office koji sve više volim zbog toga što je prototip starog Microsoft Officea koji se nalazio cijeli na disku bez oblaka , nadgledanja i kopanja po dokumentima. Imati mogućnost odabira instaliranja kompletne aplikacije, igre danas na disk bi trebalo biti jedno od prava kupca. Nažalost u slučaju korporacija to je sve manje slučaj zbog cilja nadgledanja i konstantnog plaćanja sitnih preplata koje itekako isprazne novčanik. Libre office je jednostavan , može se obaviti gotovo sve i tko nije prezahtjevan korisnik (npr. napredni Excel korisnik…) ovo je izvanredna zamjena za Microsoft Office.
Sami manji windows programi i starije igre u emulatoru Wine većinom rade. Tako bez problema pokrećem, igram Day of Tentacle remastered, Heroes of Might and Magic dok Need for Speed Most Wanted iz 2012 nakon urednog pokretanja u igri zaboravi koji vektor, boju… Stara grafička, stari procesor + slabija podrška programa čine svoje. Najnovije zahtjevne igre nisam isprobao jer ova računalna raketa nema ne dovoljno goriva nego ni motora , zakrilaca za to…
Stremio, VLC, internet radio program rade vrhunski bez ikakvih zastajkivanja i rušenja. Ono što sam tražio , to sam i dobio oživljeno staro računalo s najnovijom verzijom internet preglednika, podrškom za multimediju, mogućnost uredskog posla, sitnog grafičkog editiranja i ponekad odigranog nekog starog gejmerskog hita. Nakon testiranja uviđam sve prednosti i mane Linux Minta pa bi bio red to nabrojati :
PREDNOSTI
- Vrlo jednostavna instalacija uz mogućnost isprobavanja sistema bez instalacije
- Velika podrška za računalne komponente, prijenosna računala , posebno kod starijih konfiguracija
- Prilikom instalacije u 95% slučajeva svi driveri se ispravno instaliraju
- Brzina i stabilnost
- Manja mogućnost napada virusom , spamovima, te praćenje putem programa i operativnog sistema
- Daleko manja računalna „glad” od Windowsa
- Potpuna besplatnost Linux Minta uz ogromnu većinu programa besplatnih za korištenje, bez ikakvih probnih razdoblja ili “Pro” verzija. To je velika ušteda za kućni budžet.
- Privatnost i telemetrija Mint Ne šalje tvoje podatke o navikama korištenja, pretragama ili datotekama nikamo. Nema ugrađenog oglašavanja u izbornik Start. Ono što radiš na računalu, ostaje na računalu.
- Mint je Toyota Corolla, kako bi laički rekli ne najljepša distribucija, ali radi i radi… Pouzdan, praktičan, vozi zauvijek.
MANE
- Nemogućnost biranja većinom gdje će instalacija nekog programa završiti. Ova za mene vrlo loša boljka Linuxa Vam zna donijeti problema s biranjem kako ćete rasporediti prostor na disku. U Linux terminalu se može određenim naredbama to postići , ali nažalost 95% korisnika ne posjeduje ni znanje ni volju za takvim stvarima, još gore neispravnim unosom naredbi možete izgubiti podatke. Očekujem u budućnosti nekakvo kvalitetnije grafičko rješenje!
- NVIDIA grafički problemi u određenim slučajevima , posebno s starijim grafičkim karticama. Iako se s time nisam susreo do sada , broj korisnika koji se žali na povremene problemčiće u određenim slučajevima je još uvijek velik.
- U slučaju problema kod Minta većina stvari se rješava komandnom linijom što dovodi do odbojnosti posebno kod osnovnih korisnika. Neke verzije Linuxa kao kineski DeepIN imaju odličnu tzv. točku povratka što je velika prednost za neiskusne korisnike.
- Napredne značajke specifičnih skupih monitora znaju ne raditi. Mnogi neće to osjetiti jer ne kupuju takve stvari , ipak mora se naglasiti u slučaju ekstra skupih monitora Windows podrška je puno jača.
- Nema mnogih poznatih programa s Windowsa posebno od tvrtke Adobe. Postoje alternative ali iskreno ako ste profesionalan korisnik naviknut na Adobeova rješenja ostanite na Windowsima. WINE može učitati gotovo sve windows programe, ali kod zahtjevnijih radnji oni će se rušiti, kao i neki gejmerski hitovi.
- Linux Mint ima lošije riješeno štednju baterije na laptopima od Windowsa. Optimizacija nije savršena.
ZAKLJUČAK
Ukoliko nekom početniku koji se ne želi igrati dobro podesite Linux operativni sistem , on stvarno u osnovnom radu (internet, filmovi, glazba, editiranje slika, jednostavni tekstovi…) neće vidjeti nikakve mane naspram Windowsa niti će se suočiti s problemima. To dovodi do prednosti slaganja ili nabavke starog računala koje će obavljati sve što treba za jako malo novaca. Tu operativni sistem kao Linux Mint dolazi do punog izražaja nad Windowsima.
Kod naprednijih korisnika dolazimo do mnogih barijera (igre, programi, podrška…) i pitanja isplati li se ili ne?
Ako si voljan povremeno rješavati probleme i prilagoditi se drugačijem načinu rada, Linux će te nagraditi brzinom, privatnošću i osjećajem da stvarno posjeduješ svoje računalo. Ali nemoj misliti da je to samo “besplatan Windows”! Nije! To je jedan posve drugačiji operativni sistem koji još uvijek prije svega cijeni privatnost korisnika i mogućnost instalacije svih programa na svom računalu bez mnogih špijunskih servisa i dodataka. Gubite dosta , ali i dobivate dosta. Tako je u stvarnom , ali i računalnom svijetu – nema idealnog!
Na Vama je izbor , a na mom starom računalu odsada će Mint raditi i čekati neku siromašnu obitelj da ju nagradi…
Leave a Reply